Commentarioriolus Ludovici Cervarii Tuberonis de orgine & incrimento urbis Rhagusanae
# 625 - 380 €
Commentarioriolus Ludovici Cervarii Tuberonis de orgine & incrimento urbis Rhagusanae DUBROVNIK 1790,TrevisanSadrži i: De rebus quibusdam Ragusiensibus memoria dignis: hexametri / Miletiis.Izdano sa: Bunić, Nikola: Desriptio ditionis Rhacusanae. – Grdić, Stjepan: Antiquitatum Rhacusanarum brevis diatriba. – Didak Pir: De illustribus familiis, quae Rhacusanae extant: ad amplissimum Senatum: elegia. – Milecije: De rebus quibusdam Ragusiensibus memoria dignis: hexametriLudovik Crijević( Dubrovnik 1459-1527.) je potomak vlastelinske obitelji i rođak poznatog hrvatskog humaniste Ilije Crijevića. Školovao se u Dubrovniku, a potom i u Parizu gdje je studirao filozofiju, teologiju i matematiku. Tijekom studija dobio je nadimak Tubero prema Ciceronovu suvremeniku, historičaru Tuberonu. Sa dvadeset i pet godina pristupio je benediktincima i većinu života je proveo u njihovim samostanima na otočiću Sv. Andrija kod Dubrovnika. Neko je vrijeme boravio i u Budimu kod kralja Matije Korvina.
Tek 75 godina nakon njegove smrti izlazi njegovo glavno djelo COMMENTARIA, koje opisuje europska povijesna zbivanja u razdoblju 1490.-1522., među kojima važno mjesto imaju opisi stanja u Hrvatskoj i Ugarskoj nakon poraza na Krbavskom polju. Borbe pretendenata za hrvatsko-ugarsko prijestolje nakon smrti Matije Korvina, mletačko-turski rat povijest Dubrovnika, i povijest Turskog carstva. Opširno analizira socijalna gibanja pokazujući simpatije za obespravljene slojeve pučanstva; oštru kritiku visokih crkvenih krugova; zagovara vjersku toleranciju ne samo prema pravoslavnim i protestantima već i prema muslimanima. Zbog takvih stavova 1734. godine knjiga je završila u vatikanskom Indexu zabranjenih knjiga. To su razlozi zbog kojih je ova knjiga izuzetno rijetka.
Tuberonovim opisima turskih prilika služio se i Gundulić prikazujući život Turskog carstva u svome djelu Osman. Ludovik Crijević Tuberon je povjesničar svog vremena, nezaobilazan u Hrvatskoj historiografiji i s pravom ga možemo smatrati pretečom prvih hrvatskih povjesničara Ivana Lučića Trogiranina i Pavla Rittera Vitezovića. Ovo djelo je od prvorazrednog značaja i za madžarsku i tursku historiografiju.
Predmetno izdanje je drugo izdanje izdano u Dubrovniku 1790g,jedino poslije prvog Frankfurtskog iz 1603g.
Knjiga je u dobrom stanju, ima 83 stranice teksta, zbog konzervacije je preuvezana.